Skijanje na vodi

Skijanje na vodi Skijanje na vodi je šport gdje športaš savladava kretanje na vodi uz pomoć glisera i skije te obavlja različite zadatke/ciljeve. Skijanje na vodi jedan je od vodenih športova čija se natjecanja održavaju na 5 kontinenata s više od 3,000.000 službeno registriranih natjecatelja, a ujedno je i zanimljiva rekreacija. Skijanje na vodi dijelimo na „Ski-lift” (Cable) i skijanje iza glisera. U skijanju na vodi razlikuje se nekoliko natjecateljskih disciplina: klasično skijanje, slalom i skokovi. Neklasične discipline: wakeboard, wakeskate, barefoot, showskiing. Skijaši iza glisera većinom su skijaši klasičnih disciplina, jer je međunarodna federacija za skijanje na vodi postavila pravila koja definira koji su uvjeti za koju disciplinu. Ski-lift dom je wakeboarda, wakeskatea i rekreativaca. Za razliku od skijanja iza glisera sa ski-liftom nije potrebno ulaziti u vodu već se samo namjestiti i kliznuti po površini. Manje je zahtjevno skijanje na ski-liftu, što privlači dosta ljudi. Ali i ekonomičnije, jer radi na elektromotor. Može se sastojati od raznih skakaonica i prepreka na kojima se rade interesantni trikovi.

Slika prikazuje skijaša na vodi kako ulazi u zavoj

Evo sporta koji je za skijaše koji ne mogu dočekati zimu!

Povijest

Izum skijanja na vodi pripisuje se Ralphu Samuelsonu iz Lake Cityja (Minnesota) koji je nešto prije svog 19 rođendana 1922. godine izveo prvu prezentaciju, ali nažalost svoj izum nije prijavio američkom Uredu za patente. Ralph je prvi čovjek koji je proskijao na vodi. Ralph je 15 godina širio skijanje kroz svoje „Predstave na vodi” i egzibicije u Minnesoti, Michiganu i Palm Beachu.“ (Golden age of waterskiing.>>(Desmond K.1999; vlastiti prijevod) Njegovo skijanje sastojalo se od dvije skije, prelaženje valova, stoj na glavi na surf dasci, preskakanje preko različitih zapreka na vodi i vožnja iza hidro aviona na urnebesnih 130 km/h. Ralphovom novom športu se pridružuju novi skijaši i zajedno započinju turneju novopečenog „Showskiinga” i osvajaju američku publiku. 8. srpnja 1925, Samuelson premazuje mast na platformi i uranjuje je do pola, te skače s visine od 60 metara od podignutog kraja, čime je postao prvi skakač u skijanju na vodi. „Ralph Samuelson je napravio veliki korak u povijesti skijanja, jer je napravio put za razvoj skijanja na vodi kao športa. Od tada, skijanje na vodi je postalo popularno. U stvari, sve više i više entuzijasta pridonijeli su poboljšanju i donošenju drugih ljudi svjesni radosti koje daje skijanje na vodi.“ (waterskii magazine broj 55, 2000.)

Slalom

Slalom je u svijetu vjerojatno najpopularniji među rekreativnim skijašima. Izvodi se na jednoj skiji (monoskijanje), pri čemu elitni skijaši u vožnji izgledaju vrlo elegantno. Natjecanje u slalomu: Staza za slalom sastoji se od 6 fiksiranih plutača pozicioniranih na 11,5 m lijevo i desno od centralne "staze" glisera, koja se pak sastoji od plutača na međusobnom razmaku od 2,1m ovisno o kategoriji skijaša i/ili mogućnosti, dužina konopa za vuču može varirati od 18,25 m pa sve do 9,75 m. Uspješan prolaz kroz stazu podrazumijeva da skijaš iza čamca prođe kroz ulazna vrata slalom staze, obiđe svaku od 6 plutača s vanjske strane i na kraju prođe kroz izlazna vrata. Nakon svakog uspješnog prolaza konop se skraćuje (što otežava slijedeće prolaze) dok skijaš ne dođe do dužine koju više ne može uspješno savladati. Konačni rezultat se zapisuje na bazi brzine čamca, dužine konopa i broju obiđenih plutača.

Skijaši na vodi izvode jednu od figura

Postoji i umjetničko skijanje na vodi!

Skokovi

Skokovi su daleko najekstremnija disciplina u klasičnom skijanju. Izvodi se na 2 specijalne skije namijenjene isključivo skokovima, a oprema još uključuje zaštitnu kacigu i specijalno podstavljeno zaštitno odijelo. Natjecatelj u ovoj disciplini prilazi rampi za skokove velikom brzinom te može "doletjeti" i do daljine od 72 m. Natjecanje u skokovima: Startna plutača na stazi za skokove nalazi se oko 210 m udaljena od rampe, što omogućuje najboljim skakačima da otpočnu sa sekvencom agresivnih prijelaza preko vala iza glisera (s jedne na drugu stranu) kako bi višestruko povećali svoju konačnu naletnu brzinu na rampu. Visina rampe ovisi o kategoriji skakača i može se kretati od 1,5 do 1,8 m. Brzina glisera također se određuje prema kategoriji skijaša i kreće se između 48 i 57 km/h. Svaki natjecatelj ima pravo na 3 skoka/prolaza ili pada od trenutka kada pristupi skokovima. Skok se ocjenjuje kada skijaš prijeđe preko rampe i doskoči bez pada te se bazira isključivo na horizontalnoj duljini skoka.

Figure

Disciplina u kojoj skijaš izvodi razne atraktivne trikove/figure. Svaki trik donosi određen broj bodova. Na natjecanju skijaš ima pravo na 2 prolaza, obično su to „Hand pass” i „Toe pass”. „Hand pass“ je kada skijaš ima ručku u rukama i trikove izvodi vučeći se rukama. „Toe pass“ je kada skijaš ima ručku zakačenu na stopalu i trikove izvodi povlačeći ručku prema sebi. Za svaki prolaz skijaš ima 20 sekundi za izvedbu svojeg programa trikova.